Tradicionalnim pohodom na Igman i nizom prigodnih sadržaja, danas je na toj bosanskohercegovačkoj planini obilježena 78. godišnjica "Igmanskog marša" pod pokrovteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i u organizaciji Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Kantona Sarajevo (SABNOR KS).

''Prema procjenama, centralnoj svečanosti i programu kraj Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom polju (Igman) prisustvovalo je oko 20.000 sudionika, a pored bh. građana, članova boračkih udruženja i predstavnika vlasti, manifestacija je okupila i goste iz zemalja regiona, kao i antifašiste iz Italije, Austrije i Ruske Federacije'', piše Fena.

Kako je Feni kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, ovogodišnje okupljanje antifašista je dosada najmasovnije.

Nakon dolaska sudionika marša, ispred centralnog spomenika Prve proleterske brigade upriličen je sat povijesti.

Sudionike manifestacije su pozdravili i o značaju antifašističke borbe u kontekstu regionalnih i globalnih kretanja, kao i suvremenih izazova i prijetnji, govorili čelnici SABNOR-a i predstavnici vlasti iz BiH, kao i šefovi delegacija iz zemalja regije, među kojima i Albin Pribernik, jedan od sudionika Igmanskog marša 1942.

Istovremeno, pročitano je i pismo podrške Komšića.

Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. siječnja 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stupnjeva, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Brigade donio je odluku o izvršenju rizičnog, ali jedino mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.